Žarko Milaković: Društvene mreže – fabrika iluzija mladih sportista

Nova analiza koju za košarka24.ba piše Žarko Milaković.

Ako je nekada najveći pritisak dolazio iz svlačionice ili sa tribina, danas on dolazi iz telefona.

Jedan minut na Instagramu ili TikToku dovoljan je da mladi igrač pomisli kako svi drugi treniraju bolje, igraju više, postižu više i napreduju brže od njega.

Na društvenim mrežama niko ne objavljuje promašaje, suze, sate provedene na klupi, izostavljanja sa spiskova ili godine napornog rada bez priznanja. Objavljuju se zakucavanja, trojke, asistencije, reprezentativni dresovi, ugovori i pehari.

Djeca gledaju rezultat, ali ne vide proces.

Roditelji gledaju objave drugih roditelja i počinju da vjeruju kako njihovo dijete kasni. Počinju poređenja. „On je već otišao u inostranstvo.“ „Ovaj je u reprezentaciji.“ „Onaj je potpisao za veliki klub.“

A ono što ne vide jesu hiljade djece koja su krenula istim putem i odustala, niti koliko je rada, odricanja i neuspjeha stajalo iza jednog uspjeha.

Najopasnija posljedica društvenih mreža nije ljubomora. To je gubitak strpljenja.

Mladi igrač više ne želi razvoj. Želi dokaz. Ne želi proces. Želi potvrdu. Ne želi biti bolji za godinu dana. Želi da ga danas svi vide kao najboljeg.

Zbog toga sve češće preskače stepenice. Mijenja klubove, trenere i programe čim ne dobije ono što očekuje. Traži mjesto gdje će mu neko potvrditi sliku koju već ima o sebi, umjesto da pronađe sredinu koja će ga natjerati da bude bolji.

Najveći problem nije tehnologija. Problem nastaje kada virtualna slika postane važnija od stvarnog razvoja.

Uloga trenera nije samo da razvija košarkaške vještine. Njegova odgovornost je i da mladom igraču pomogne da razumije gdje se trenutno nalazi, šta mora da popravi i koliko je vremena potrebno da bi napredovao.

Uloga roditelja nije da dijete zaštiti od svakog razočarenja, već da mu pomogne da ga razumije. Da ga ne uči da traži prečice, već da cijeni rad, disciplinu, strpljenje i proces.

Rad ne garantuje uspjeh, ali nerad gotovo sigurno ne vodi do njega.

Na kraju karijeru neće odrediti broj pregleda, lajkova ili pratilaca.

Odrediće je broj treninga koje niko nije vidio, broj poraza iz kojih je nešto naučeno i sposobnost da se ostane na putu onda kada nestanu aplauzi.

Jer društvene mreže mogu da stvore sliku igrača.

Samo rad može da stvori igrača.

Pročitajte i prethodne analize: