Danko Cvjetičanin: Nema tu previše filozofije i sve skupa nije komplikovana stvar

Danko Cvjetičanin govorio je o haosu u svjetskog košarci.

Haos na koji upozorava grupa ljudi, košarkaških stručnjaka, mahom iz regije, ali i šire, koji su ovih dana potpisali svoju deklaraciju, otvoreno pismo ili apel, prije svega prema FIBA-i, kako bi se pronašli odgovori na trenutno stanje.

Prezenteri tog apela su tri poznate košarkaške figure. Jedan je inicijator ove grupe, ugledni trener Kosta Jankov, a uz njega su tu i bivši selektor Srbije i nekadašnja igračka legenda Aleksandar Đorđević, a treći je Danko Cvjetičanin, proslavljeni jugoslovenski i hrvatski reprezentativac, dugogodišnji NBA skaut.

O čemu se tu radi, objasnio je Danko Cvjetičanin.

“Nema tu previše filozofije i sve skupa nije komplikovana stvar. Riječ je o priči koja se provlači već neko vrijeme kroz sve košarkaške razgovore. Odlazak mladih igrača u NCAA predstavlja opasanost za razvoj košarke koja do sada nije zabilježena, jer novac kojim se privlače mladi talenti u NCAA dovešće do toga da će ovdašnji treneri i klubovi prestati biti motivisani za proizvodnju igrača.

Da se razumijemo, nisam protiv odlaska igrača u NCAA, to je, uostalom, pravo svakog od tih igrača i njihovih porodica. Međutim, nije normalno da klubovi koji su sudjelovali u njihovom razvoju ne dobiju nikakvu finansijsku nadknadu kad oni odu”, rekao je Cvjetičanin za Sportske novosti.

Objasnio je i kako se on našao u toj priči.

“Kontaktirao me prije mjesec-dva Kosta Jankov i odmah se mi se dopala ideja, jer rado učestvujem u svim razgovorima kojima je cilj napredak košarke, njezino poboljšanje. Meni je košarka glavna tema interesa, moje su misli usmjerene na košarku i shvatio sam da je riječ o dobronamjernoj grupi ljudi, koja bi mogla pomoći proizvođačima, klubovima sa prostora Jugoslavije, pa tako i Hrvatskoj, a mi smo, kao što znamo, došli u cijeloj toj situaciji jako nisko.

U ovoj grupi su ljudi raznih profila, ali povezuje ih sve dobra namjera, tu niko ne naginje na svoju stranu. Jankov me iznenadio svojom željom i energijom. Imali smo kao temu i mjesec hrvatske košarke, a koncentrisali smo se na ovu priču odlazaka mladih igrača, koja je trenutno najzanimljivija”.

U cijeloj toj priči osnovni problem koji se nameće je činjenica da NCAA nije članica FIBA-e.

“Slažem se, to je najveći problem. Međutim, cijela ideja dopuštanja NIL ugovora u NCAA košarci nastala je kao odgovor na prerani odlazak igrača sa univerziteta prema NBA ligi. Na početku sam mislio da je to je donijeto zato što su Amerikanci željeli pod svoju kontrolu staviti sve svjetske talente, ali to je doneseno zato što su igrači iz NCAA u NBA dolazili igrački nespremni.

NCAA je bio u poziciji u kakvoj se mi sada nalazimo. Oni dovedu igrača, trude se oko njega godinu dana, a onda on ode put NBA. I povukli su potez koji je tipično američki. Otvorili su blagajnu, a s im potezom je NCAA prestala biti amaterska. Sada univerzitetski timovi imaju svoje budžete, ponašaju se poput klubova i bacili su rukavicu na slobodno tržište. I tu treba pronaći modele u kojima svi mogu živjeti”.

Vaš apel ide na adresu FIBA-e, ali koliko je realno da FIBA tu pomakne stvari u korist svojih članica, proizvođača?

“Svjestan sam da tu postoje problemi pravne prirode i da je vrlo teško po sadašnjim pravilima zadržati igrača kad napuni 18 godina. Međutim, ako FIBA dovede ovo pitanje do nivoa razgovara, ako FIBA objasni Amerikancima svoju poziciju na miran način, bez tenzija, NCAA bi mogao shvatiti da je ovo zapravo win-win situacija za sve. U njoj bi svi mogli dobiti.

Klubovi s određenim dogovorenim obeštećenjima imali bi i dalje motiv da proizvode igrače, jer u protivnom će se dogoditi da NCAA za sedam, osam godina više neće imati što uzeti odavde! I zato se zajedno može do rješenja. FIBA je, prema onome što znam, na putu prema sastanku s NCAA, a mi ovim svojim apelom dajemo FIBA-i vjetar u leđa, dajemo signal kao ljudi iz košarke. Velika će tu uloga biti nacionalnih Saveza, jer, po meni, oni trebaju biti pokretač ove priče, na koju bi se nadovezala FIBA.

U svakom slučaju, ovo je početak raspetljavanja ovog odnosa, o kojemu bi se končano moga oglasiti i Evropska komisija, barem u državama koje su u EU, jer ona bi trebala štititi proizvođače, kojima se na ovaj način bez odštete, ali za velike nove pod krinkom daljnjeg školovanja, oduzimaju stvorene vrijednosti.

Mi nemamo druge alate, nego se javiti i pokušati animirati što je više moguće ljudi o ovoj temi. Važna je saglasnost nacionalnih saveza širom Evrope, koje bi onda trebala predvoditi FIBA. Biće važno uključiti u cijelu priču i pravne timove, a posebno je važno da se Amerikancima cijela ideja predstavi kao ona u kojoj je to dobro i za njih. A smatram da je to zaista tako”, zaključio je Danko Cvjetičanin.