//Slavnić mi rekao: Ti skačeš iz aviona bez padobrana

Slavnić mi rekao: Ti skačeš iz aviona bez padobrana

Aleksandar Trifunović o litvanskoj košarci i vremenu provedenom u Zadru.

Aleksandar Trifunović vodio je dva najveća litvanska kluba Lietuvos Ritas i Žalgiris. Veliko priznanje za jednog stranca u “zemlji košarke”

“Jednom prilikom sam ih pitao šta je za njih najveće iza košarke. Sad se ne sjećam pogriješiću sport bio je neki atletičar, bacač diska. Znam i za jednog fudbalera onaj Ivanauskas što je bio u Hamburgeru, a kasnije u Hartsu. To su neka imena velika. Generalno ne postoji sport broj dva u Litvaniji”, rekao je Trifunović gostujući na RTRS.

Samo riječi hvale ima za tamošnju organizaciju i viziju košarke.

“Mislim da zemlja ima neku crtu našu. Bliži su nama nego rusima. Drugo kultura ophođenja i kultura sporta je na visokom nivou.Oni su napravili sjajan potez organizacijom Evropskog prvenstva 2011. godine gdje su infrastrukturu digli na najviši nivo. Sada u prvoj ligi nemaš ni jednu halu koja je loša. Mislim da Litvanija ima jednu svoju školu i mislim da se oni te svoje škola i načina razmišljanja mnogo više drže nego mi svoje. Oni su napravili strahovit hrabar potez dolaskom Arvidasa Sabonisa gdje su rekli ne VTB ligi. Uspjeli su da za jedno dvije tri godine naprave ligu sa šest sedam klubova gdje će neki favoriti gubiti utakmice tokom sezone. Za mene je bilo veliko zadovoljstvo raditi u oba kluba. U Ritasu koji mi je dao šansu. U Žalgiris sam otišao poslije jednog perioda gdje sam četiri pet mjeseci imao ponudu na stolu, maltene isti dan kad sam u Ritasu dobio jedan čudan otkaz na 20 dana do kraja lige. Otišao sam iz razloga da spoznam razliku i da osvojim to prvenstvo Litvanije, koje nisam osvojio sa Ritasom”.

U čemu je tajna njihovog šuta?

“Ne znam, ali znam da sva litvanska djeca u dobi od 17 godina su fizički interesantna i njihovim fizičkim predispozicijama bi dao prednost u odnosu na naše pogotovu u smislu trčanja i skoka. Sva djeca tih godina su izuzetno sposobna. Kroz sistem rada i treninga im se njeguje da šutnu kada su slobodni. Znaju da trče i znaju da skaču.Mnogo jednostavnije pristupaju razvoju nego mi što smo počeli da komplikujemo”.

Njihovo mišljenje o srpskoj košarci.

“Sa velikim respektom i velikim rivalitetom”.

Trifunović je jedan od prvih bekova koji su imali preko dva metra.Govorio je i o tri godine provedene u Zadru (1988-1991) gdje je došao iz Crvene zvezde.

“Sigurno da rata nije bilo da bih ostao tamo. Imao sam ugovor još tri godine. Ja nemam nijednu riječ da pomislim lošu a kamoli da izgovorim. Zadar je na mene uticao da postanem čovjek. Ja sam otišao u jedno ludo vrijeme gdje mi je Moka Slavnić rekao “Ti skačeš iz aviona bez padobrana”. Moka koji me pustio iz Zvezde i koji je htio da me da negdje na godinu dana. Oni su htjeli da idem u IMT za Milana Mlađana. Ja sam bio spreman da idem u SAD. Onda se pojavio poziv Dragana Šakote za Zadar. Poslije je došao Krešo Ćosić, Slavko Trninić. To su bile neke lijepe godine za mene”, kaže Trifunović i nastavlja:

“Ljubav prema košarci je tamo strahovita. Grad zimi nema sa čim da živi nego sa košarkom. Mi smo imali po 200-300 ljudi na treningu. Jedan dan je Slavko Trninić zatvorio halu i vrata su bila razvaljena u roku pet minuta. Uvijek imam lijep osjećaj kad odem tamo. Vodio sam i sina mislim 2009. kad je bilo neko Evropsko prvenstvo da mu pokažem. Bio sam i na Doguš turniru kao gost”.

foto:kosarka24.ba,fanatik.com

Comments

comments